Kao što je spomenuto u odgovoru na prvo pitanje, Zohar je napisan za ljude koji su već postigli duhovnu percepciju i sadrži opise Rabbi Shimona Bar Yochaija (Rashbija), koji je postigao svih 125 stupnjeva duhovnih ljestava. Rashbi je objasnio cijelokupni duhovni put i nazvao ga Zohar („sjaj“ na hebrejskom).

Zohar je složen tako da samo oni koji su postigli određenu duhovnu razinu mogu imati koristi od onoga što u njemu pročitaju. Proučavanju Zohara treba prethoditi učenje drugih tekstova koji nas poučavaju kako da ispravno shvatimo tekst u Zoharu.

Prema svim kabalistima, a kako piše i na početku knjige, Zohar je napisao Rabbi Shimon Bar Yochai (Rashbi), koji je živio u 2. i 3. stoljeću n.e. Neki pripadnici akademskih krugova smatraju da je Zohar napisao kabalist Rabbi Moshe de Leon u 11. stoljeću, što je opovrgnuo i sam Rabbi Moshe de Leon, koji je rekao da je knjigu napisao Rashbi.

U kabalističkom pristupu, pitanje zašto je Zohar napisan daleko je bitnije od pitanja tko ga je zapravo napisao. Svrha je Zohara služiti kao vodič ljudima da dosegnu izvor svojih duša.

Put ka izvoru pojedinčeve duše sastoji se od 125 stupnjeva.  Rabbi Yehuda Ashlag piše da kabalist koji je prošao te stupnjeve te koji dijeli istu razinu percepcije kao i njezin autor, vidi da autor knjige ne može biti nitko drugi doli Rashbi.

Zohar je bio skriven 900 godina, između 2. i 11. stoljeća n.e. jer su oni koji su posjedovali njegovu mudrost shvaćali da, u ono vrijeme, ljudima to nije bilo potrebno i samo bi krivo protumačili njegov sadržaj.

Tek se u 16. stoljeću pojavio kabalist koji je objasnio osnove kabale – Sveti Ari, Rabbi Isaac Luria (1534. – 1572). Ari je rekao da je od tog vremena nadalje mudrost kabale postala spremna otvoriti se svima.

Komentari na Arijeva djela i knjigu Zohar pojavili su se tek u 20. stoljeću – stoljeću koje je svjedočilo najžešćoj provali ljudskih želja u povijesti. Tijekom tog perioda u naš svijet spustila se jedinstvena duša – duša Rabbi Yehude Ashlaga ( Baala HaSulama). On je objasnio mudrost kabale na način razumljiv našoj generaciji. Nadalje, Baal HaSulam je bio jedini Kabalist 20. stoljeća koji je pisao komentare na knjigu Zohar i Arijeva djela.

To ne znači da prije njega nisu postojali veliki kabalisti, već samo da njihova djela nisu lako razumljiva ovdašnjim učenicima. Današnja popularnost i velika potražnja za kabalom svjedoče o spremnosti naše generacije da upije njezinu univerzalnu poruku te da shvati izvorne tekstove koji govore o korijenu naših života i metodi njegova postizanja.